SPREMNOST DJETETA ZA ŠKOLU (predavanje za roditelje)

S obzirom da se bliži mjesec mart i vrijeme za upis djece u prvi razred 23.januara je održano
predavanje za roditelje kako bi smo im približili šta ih čeka u narednom periodu, ali im i pomogli da
razumiju šta podrazumijeva spremnost djeteta za školu i vrijednosti koje ona stiču boravkom u
predškolskim ustanovama.
Školskim obveznikom redovne osnovne škole se smatra dijete koje će do 1. marta tekuće godine
navršiti pet i po godina života, a spremnost djeteta za školu podrazumijeva određeni nivo prvenstveno
socijalne i emocionalne, te fizičke i intelektualne zrelosti. „Stanje mladog bića koje mu dopušta da na
osnovu razvojnog nivoa svojih fizičkih i psihičkih sposobnosti uspješno sudjeluje u organizovanom
odgojno – obrazovnom radu određene škole.“ -(Kamenov, 1999).
Predavanje smo počeli iznošenjem uspomena i utisaka sa upisa ili prvih dana škole našeg djetinjstva, a
zatim ih pozvale da iznesu svoje brige o polasku djece u školu. Upoznati su sa zakonskim odredbama i
promjenama u porodičnoj dinamici kada dijete krene u školu.Prije polaska u školu potrebno je dijete
naučiti nekim praktičnim vještinama i navikama u skladu sa uzrastom, a koje će mu pomoći da
uspješno prihvati nove promjene. To se odnosi na razvoj:
-zdravstveno-higijenskih navika i brige o sebi, svom priboru, odijevanju, toaletu i sl.,
-navike učenja i intelektualnog rada,
-navike fizičkog rada i angažovanosti,
-navike opšte organizovanosti, reda, tačnosti i odgovornosti,
-navike kulturnog ponašanja.
O samom upisu, dokumentaciji i testu za djecu govorila je i naša roditeljka, po struci pedagogica,
Alma Mehmedinović i približila im situacije o potrebi poštovanja različitosti i pružanju razumijevanja
i podrške djeci sa poteškoćama u razvoju, jer je skoro u svako odjeljenje integrisano i neko dijete sa
inkluzivnim potrebama.
Roditelji su bili prezadovoljni organizacijom predavanja i dinamikom samog toka jer su imali priliku
iznositi svoja razmišljanja i dileme i dobili odgovore koji su im ulili povjerenje i sigurnost, te
spremnost za nove velike korake u životu njihovih mališana.
Mi smo spremni za školu,a vi..?

ŠTA PODRAZUMIJEVA SPREMNOST ZA ŠKOLU

Socijalna spremnost
• Usvajanje i prilagođavanje na društvene i moralne norme.
• Prihvatanje sistema vrijednosti i ponašanja u školskoj sredini.
• Razvijenost vještina komunikacije i prihvatanje učiteljice kao osobe od povjerenja.
• Sposobnost samostalnog funkcionisanja djeteta u zahtjevima školskog života.
• Stvaranje kruga prijatelja sa kojima se dijete igra i druži i koji ga prihvataju kao ravnopravnog
partnera.
• Razumijevanje ,poštovanje i tolerisanje različitosti među djecom.
• Usvojene socijalne vještine omogućuju djetetu da bude dobro socijalno prihvaćeno od onih
kojima je okruženo, te da na taj način lakše gradi svoje samopouzdanje i samopoštovanje,
povoljnije procjenjuje svoje sposobnosti i mogućnosti, pa mnogo spremnije i radosnije prilazi
učenju.

Emocionalna spremnost
• Pretpostavka da su dječije emocionalne reakcije primjerene kao kod većine djece njegove
dobi.
• Djeca počinju racionalno objašnjavati svoje i tuđe ponašanje, što omogućuje kontrolu i
samoregulaciju ponašanja.
• Emocionalno nezrelo dijete lako gubi motivaciju za učenje, slabo kontroliše svoje postupke.
• Emocije olakšavaju djetetu da prepozna sebe i svoje postojanje, pomažu razvoju svijesti o
sebi.
• Od djeteta se očekuje da na prihvatljiv način izražava emocije i reaguje na uskraćivanje nekih
želja i potreba (razvijena odgovarajuća emocionalna kontrola).

Intelektualna spremnost
• Razvijenost psihičkih funkcija za uspješno učenje odnosi se na razvijenost govora,
razumijevanje kvantitativnih odnosa, orijentacije, pažnje, koncentracije, pamćenja,
uočavanja, zaključivanja, kombinatorike, klasifikacije, shvaćanje apstrakcije i razvijenost
grafomotoričkih vještina.
• Odgovarajuća intelektualna zrelost podrazumijeva razvijenost opažanja, stabilnost pažnje
(koncentracija), govornu razvijenost, te razvijenost mišljenja i pamćenja.
• Kriterij intelektualne spremnosti je mentalna dob koja je ista ili viša od hronološke dobi
određene za polazak u školu.

Fizička spremnost
• Podrazumijeva da je dijete zdravo i zadovoljava minimum standarda dogovorenih za visinu,
težinu i tjelesne proporcije prema kalendarskoj dobi.
• Normalno funkcionisanje psihomotorike i osjetila,odnosno nošenje pomagala koja koriguju
nedostatke.
• Fizička zrelost djeteta mora dosegnuti određeni nivo da bi ono moglo podnijeti tjelesne i
psihičke napore koji ga očekuju u školi.
• Fizička spremnost je važna zbog svakodnevnih napora školskog života. (svakodnevno
pješačenje,školska torba, duže sjede u klupi…)
• Fizičku zrelost za školu utvrđuje ljekar rukovodeći se kriterijima vida, sluha, težine, visine,
tjelesnog držanja i dr.
Kako doprinijeti da djeca prihvate i vole školu?
• razvijati pozitivne stavove i interes za školu,
• ne plašiti dijete školskim obavezama jer su one adekvatne mogućnostima djece tog uzrasta,
• pripremiti dijete na situacije upoređivanja i procjenjivanja,
• razvijati radne navike djeteta u izvršavanju obaveza,
• na poseban način obilježiti dan upisa, polaska u školu, nabavljanje knjiga i pribora.
Kako pripremiti dijete za upis u školu?
NIKAKO!
• Cijeli dotadašnji djetetov život je bio priprema za testiranje i zato se treba opustiti i opustiti
dijete. Ne postavljati mu velike zahtjeve, ne praviti od testiranja neku jako ozbiljnu i važnu
situaciju jer bi se dijete moglo uplašiti.
• Ispitivanja pokazuju da uspjeh na testiranjima budućih prvaka zavisi najviše od stimulativne
sredine u kojoj dijete odrasta.

• Djeca pred polazak u školu su po Zakonu obavezna provesti 150 sati u nekom od vidova
predškolskog odgoja i obrazovanja (predškolska ustanova ili Obavezni vid/ program
predškolskog odgoja i obrazovanja). Jako je važno da dijete pohađa predškolski
program.Tokom tog perioda ono će biti pripremljeno za testiranje.

Medijatori na predavanju
odgajateljski tim:

Vesna Hadžić, profesor predškolskog odgoja
Sanela Halilović, bachelor predškolskog vaspitanja