Drugi april, Svjetski dan svjesnosti o autizmu

Autizam je neurobiološki razvojni poremećaj koji se javlja u ranom djetinjstvu, obično prije treće godine života. Iako se simptomi autizma i njihova ozbiljnost razlikuju, svi oblici utječu na djetetovu sposobnost komunikacije i interakcije s drugima. Premda u većini slučajeva djeca s autizmom imaju jedinstven uzorak ponašanja, postoje i neki zajednički simptomi autizma.

Gubitak socijalnih vještina:

• djeca se ne odazivaju na svoje ime,
• imaju slab kontakt očima,
• ponekad se čini da vas dijete ne čuje,
• dijete se opire maženju i držanju,
• dijete nije svjesno tuđih osjećaja,
• izbjegava igru s drugom djecom i povlači se u vlastiti svijet,
• ne traži pomoć.

Smanjena sposobnost komunikacije:

• dijete ne razgovara ili odgađa odgovore, 
• izbjegava kontakt očima prilikom razgovora,
• govori neuobičajenim tonom ili ritmom (monoton glas),
• ne možete započeti razgovor s djetetom,
• ponavlja riječi ili fraze, ali ne razumije njihov značaj,
• ne razumije jednostavna pitanja ili upute.

Poteškoće u ponašanju:

• dijete ponavlja pokrete ljuljanja ili zamahivanja rukom,
• razvija određene rutine ili rituale i intenzivno reaguje na svaku promjenu,
• neprestano se kreće,
• fascinirano je detaljima objekta, kao što je točkić autića, ali ne razumije predmet u cjelini,
• neobično je osjetljivo na svjetlost, zvuk i dodir,

• može imati neobične navike u prehrani, konzumiranje samo nekoliko vrsta hrane ili sklonost prema neobičnim stvarima, poput krede ili prljavštine,
• često radi stvari koje mogu dovesti do samoozljeđivanja, poput lupanja glavom od krevet ili zid.

Autizam jednako zahvata svu djecu, ali neki faktori povećavaju rizik:

Spol djeteta – dječaci imaju četiri do pet puta veću vjerojatnost razvijanja autizma od djevojčica.

Porodična anamneza – porodice koje imaju jedno dijete s autizmom imaju povećan rizik da će i drugo dijete razviti poremećaj.

Dob roditelja – postoje indikacije da dob roditelja predstavlja faktor rizika za nastanak autizma, odnosno da je autizam češći kod djece koja imaju starije roditelje. Ipak, nije provedeno dovoljno istraživanja kako bi se potvrdila ova teza. 

Ostali poremećaji – djeca s određenim medicinskim poteškoćama imaju veći rizik od autizma.

I za kraj…….

Budite strpljivi s autističnom djecom, fokusirajte se na one stvari koje djeca uspješno izvršavaju kao i one koje ih odlikuju kao istinske genijalce. Fokusirajte se na njihov napredak, a ono što ne mogu učiniti neka vam bude poticaj za daljnji rast i razvoj. 

Bezuvjetnu ljubav je zapravo najveći faktor uspjeha pred nepoznatom planinom zvanom Autizam.

Aida Junuzović, dipl.def.logoped