Muzikoterapija – primjena u odgoju djece

Muzika  u današnje vrijeme postaje sve više prepoznati i cijenjen medij u mnogim granama odgoja djece. Muzika  je jedan od najboljih načina za smirenje i opuštanje djece, a muzičke aktivnosti djeci su vrlo prihvatljive. Muzičke aktivnosti kao i plesne razvijaju kod djece želju za igrom i kretanjem. Poznato je  da djeca imaju potrebu za kretanjem i izmjenom statičkih i dinamičnih aktivnosti, a upravo to mogu postići putem muzičkih igara.

Kroz muzičke igre razvija se motorika, govor, kreativnost, a također je dokazano kako muzika pozitivno djeluje na inteligenciju pojedinca. One su jednostavne te omogućavaju kreativno izražavanje i osjećaj uspjeha. Upravo su iz tog razloga muzičke aktivnosti postale važan faktor u radu i sa tipičnom djecom a i sa djecom s teškoćama u razvoju. Terapija muzikom potiče kod djece uključenost cijelog tijela te tako pridonosi zdravlju i kvalitetu života djece. Također potiče i socijalizaciju, emocionali razvoj te predstavlja svrhovitu i ugodnu aktivnost.

Ples se uz muziku javlja kao medij za razvoj različitih sposobnosti. Ples je aktivnost koja omogućava ostvarivanje različith ciljeva i zato ga možemo smatrati terapijskim sredstvom.  Prilikom izvođenja plesnih pokreta kod djeteta se potiče razvoj funkcionalnih, motoričkih te psihosocijalnih sposobnosti. Važno je obratiti pažnju na odabir muzike prilikom izvođenja plesnih pokreta, odnosno bitno je paziti da muzika bude bliska i poznata djeci te kratka kako bi je djeca lakše zapamtila. Pokreti uz muziku koje će djeca izvoditi će se kasnije povezati u različite ritmičke cjeline te razne oblike dječjih plesnih igara.

Dijete koracima izražava vrijednost nota po trajanju, a pokretima ruku izražava naglašene i nenaglašene dijelove takta. Važno je obratiti pažnju na povezivanje i usavršavanje pokreta i ciljano odabrane muzike, čime se potiče dječje kreativno plesno izražavanje. Ples kao osnovni oblik programskog sadržaja u tjelesnom i zdravstvenom odgoju razvija različite karakteristike kod djece, kao što su morfološke, motoričke i funkcionalne. Ples prilikom izvođenja pobuđuje kod djece ritmičnost, dinamičnost, ljepotu i izražajnost pokreta te pravilno i lijepo držanje tijela. Osim toga, ples kod djece potiče razvoj koordinacije, brzine, snage i preciznosti. Poseban cilj plesnih igara kod djece predškolskog uzrasta jeste razvijanje estetskog odgoja. Ples je za djecu zapravo najprirodnije sredstvo iz razloga što se djeca tokom plesa mogu slobodno i nesputano kretati, a upravo im takvo kretanje pruža zadovoljstvo i radost.To je najprimjerenija aktivnost za djecu prdškolskog uzrasta, jer ima pozitivan uticaj na njegov cjelokupni rast i razvoj.

PRIMJENA MUZIKOTERAPIJE  KOD DJECE S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU

Djeci s teškoćama u razvoju se u današnje vrijeme može pomoći muzikoterapijom. U toj svrsi, muzika treba djelovati opuštajuće te poticati koordinaciju, motoričke sposobnosti, samopouzdanje i samopoštovanje, govor i komunikacijske vještine. Svrha muzikoterapije  nije naučiti djecu o muzici, već ostvariti određenu komunikaciju kako bi se moglo pomoći djetetu u jačanju njegovog fizičkog, mentalnog, socijalnog i emocionalnog zdravlja.

Tokom provođenja muzikoterapije aktivnosti mogu biti grupne ili individualne. U grupni rad uključeno od četvero do osmero djece. Djeca sviraju na instrumentima koje mogu držati u rukama, npr. štapići, zvečke, trijangl, činele. Ako djeca sviraju na većim instrumentima (ksilofonima ili metalofonima), onda ne sviraju na njima svi istovremeno nego se u tome izmjenjuju. Djeca često imaju svoje solo nastupe i tada slobodno improvizuju na muzičkom instrumentu.Ono što se smatra prednost u individualnom načinu rada jest to što se mnogo više pažnje može posvetiti potrebama jednog djeteta.

Roditelji i odgajatelji bi djeci vrtićkog uzrasta trebali pjevati što više ali i puštati klasičnu muziku što je više moguće kako bi se djeca od najranije dobi upoznala s njom. Osim toga, odgajatelji trebali djeci omogućiti svakodnevno korištenje instrumenata jer će djeca pozitivno reagovati na muziku koju će sama izvoditi te će se u takvom okruženju osjećati opuštenije što će se pozitivno odraziti na njihov cjelokupan rast i razvoj.

Srdačan pozdrav i ostanite sa svojim mališanima kod kuće!

Lejla Bajrami, dipl. pedagog – psiholog